Forum-OPP
Listopad 02, 2014, 04:21 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Jeste li propustili aktivacijsku email poruku?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
 
   Forum   Pomoć KONTAKT Igre Pravila Contact Prijava Registracija  
 Str: 1 [2] 3   Dolje
  Ispis  
Autor Tema: Autizam  (Posjeta: 21637 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
ღ kača ღ
Ovisnik
*******

Karma: +12675/-8
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 30149

Thank You
-Given: 49
-Receive: 161


Awards
« Odgovor #25 : Listopad 01, 2007, 14:58 »

Ma to je najmanja muka! Puno gore je to što moraju biti pod nadzorom 24 sata, što znaju biti agresivni i nedokazani......


Da, znam, vidla sam i stravično.


Svakih 20 min u SAD saznaju da je djete autusično i svaki 2-3 brak se raspada radi toga
Evidentirano
lu
Administrator
Ovisnik
*****

Karma: +27379/-11
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 90825

Thank You
-Given: 1567
-Receive: 746



Awards
« Odgovor #26 : Listopad 01, 2007, 15:05 »

I dajte mi jedan razlog zakaj bi si čovjek morao uništiti život i obitelj, ako može biti smješten u ustanovu u kojoj bi se adekvatno brinuli o njemu, a posjetiti ga ili odvesti na vikend možeš kad god poželiš?
Evidentirano

U usporedbi s onim ŠTO me okružuje ja sam mlada, a u usporedbi s onima TKO me okružuje, priznajem da sam stara.
Vilena
Ovisnik
*******

Karma: +10548/-0
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 20396

Thank You
-Given: 117
-Receive: 124



Awards
« Odgovor #27 : Listopad 01, 2007, 15:07 »

I dajte mi jedan razlog zakaj bi si čovjek morao uništiti život i obitelj, ako može biti smješten u ustanovu u kojoj bi se adekvatno brinuli o njemu, a posjetiti ga ili odvesti na vikend možeš kad god poželiš?


moje dijete je to je jedan raztlog, drugi želim da to djete raste uz obitelj....to i je poanta u dobrim i lošim trenucima
pa ako treba i sama bi radila sa djetetom....no to je samo moje mišljenje 
Evidentirano

"once there was a time
 when no man had ever touched the earth
 all that has been built was balanced
 and so was man's birth
 come with me
 and you'll see..."
lu
Administrator
Ovisnik
*****

Karma: +27379/-11
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 90825

Thank You
-Given: 1567
-Receive: 746



Awards
« Odgovor #28 : Listopad 01, 2007, 15:12 »

A vo drugo dijete /djeca nije tvoje? I ne bi te smetalo što bi mu zagorčala život ni krivom ni dužnom i zanemarila ga, (a bi, vjeruj, ma koliko to ne željela)!?
Evidentirano

U usporedbi s onim ŠTO me okružuje ja sam mlada, a u usporedbi s onima TKO me okružuje, priznajem da sam stara.
sheep
Ovisnik
*******

Karma: +3002/-11
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 10610

Thank You
-Given: 26
-Receive: 1



Awards
« Odgovor #29 : Listopad 01, 2007, 15:20 »

lu, ja se slažem s tobom. gledala sam jednu emisiju o autistima i o ustanovi u kojoj su bili smješteni. tamo ih je bilo mnogo, međusobno su se razumijeli, a bilo je čak i ljubavi. mislim da im je i lakše i ljepše tako.
Evidentirano
sanya
ex-staff
Ovisnik
*****

Karma: +2219/-0
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 9080

Thank You
-Given: 95
-Receive: 45



Awards
« Odgovor #30 : Listopad 01, 2007, 15:25 »

imali smo vec topic o autizmu,pa sam ih spojila!

sta se tice toga dali bi djete zadrzala doma ili dala u neku insittuciju...ne znam. ne vjerujem da bi se tako lako predala! ne vjerujem da bi moje srce moglo odluciti tako nesto. iako, vjerujem da je jako tesko.
trebala bi se naci u takvoj situaciji jer sad govorim napamet. poznavajuci sebe,ne vjerujem da bi ga mogla dati ca od sebe,ali to je samo nagadanje.
Evidentirano

Whoever said \\\"Diamonds are girls best friend\\\" never owned a dog <3
john_constantine
ex-staff
Ovisnik
*****

Karma: +4038/-27
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 24861

Thank You
-Given: 397
-Receive: 109



Awards
« Odgovor #31 : Listopad 01, 2007, 16:59 »

je, budite sretni što nemate autista u obitelji.
Evidentirano

sanya
ex-staff
Ovisnik
*****

Karma: +2219/-0
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 9080

Thank You
-Given: 95
-Receive: 45



Awards
« Odgovor #32 : Listopad 01, 2007, 17:57 »

je, budite sretni što nemate autista u obitelji.

bas si rijecovit!
pa mozes nam ti opisati suzivot s autistom!
sta bi ti napravio da imas autisticno djete-bi li ga zadrzao doma ili dao u neku ustanovu?
Evidentirano

Whoever said \\\"Diamonds are girls best friend\\\" never owned a dog <3
john_constantine
ex-staff
Ovisnik
*****

Karma: +4038/-27
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 24861

Thank You
-Given: 397
-Receive: 109



Awards
« Odgovor #33 : Listopad 01, 2007, 18:46 »

bas si rijecovit!
pa mozes nam ti opisati suzivot s autistom!
sta bi ti napravio da imas autisticno djete-bi li ga zadrzao doma ili dao u neku ustanovu?


Već sam rekao jedanput, dao u ustanovu ili spriječio pobačaj.
Evidentirano

lu
Administrator
Ovisnik
*****

Karma: +27379/-11
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 90825

Thank You
-Given: 1567
-Receive: 746



Awards
« Odgovor #34 : Listopad 01, 2007, 18:48 »

Već sam rekao jedanput, dao u ustanovu ili spriječio pobačaj.


Mislim da si se krivo izrazio!
Evidentirano

U usporedbi s onim ŠTO me okružuje ja sam mlada, a u usporedbi s onima TKO me okružuje, priznajem da sam stara.
Ksan
ex-staff
Ovisnik
*****

Karma: +3683/-0
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 18544

Thank You
-Given: 6
-Receive: 3



Awards
« Odgovor #35 : Listopad 01, 2007, 19:40 »

Uglavnom teška odluka, velika patnja roditelja i za sve ostale ukućane. Roditelj se teško može odvojiti od svog djeteta.
Evidentirano

john_constantine
ex-staff
Ovisnik
*****

Karma: +4038/-27
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 24861

Thank You
-Given: 397
-Receive: 109



Awards
« Odgovor #36 : Listopad 01, 2007, 19:40 »

Mislim da si se krivo izrazio!


no, dopustio pobačaj.

A to za autistima, nemam nikakvu komunikaciju s bratom. Što je stariji, postao je sve naporniji i dosadniji za iritatnim mušicam, a sve samo da bi nervirao druge članove obitelji. Nije svjestan da je težak život i sva ta zarada, jer on je u svom svijetu i dobiva sve što mu je potrebno. Ali ako nešto ne dobiva, onda vraća batinama. Lijen je, razmažen i iritira druge. Na tabletama i nadrkan, a kako nema žene koja bi se udala za autista, mučiti će ga to do kraja života. Opsjednut televizorom i zastarjelim VHS - om koji bi već odavno odbacili. A i moram priznati da mi je neugodno biti s njime vani. A tek da ne pričam o odlasku nekamo? treba mu bar dva tri sata, da se spremi, obavi stvari. I da, stalno se zadržava u kupaonici gdje ima jedini mir.

I to trpim 23 godine, postaje sve gori, a ja nakon posla lako gubim živce. I nemam volje za njega, ponekad bacim igru s njim, ali nema ih previše za PC, onako društvene kakve on može igrati kao borilačke. Pa razmišljam da konačno ostvarim naše obećanje da ću mu kupiti ps2. A nađem mu i filmove za njega kakve voli. A prije je bio dobar, ali sada je sve gori, više se nemožeš niti zafrkavati za njim niti ništa.

Dovoljan mi je jedan autist u životu. Zato mi smeta kako ih prikazuju u filmovima, totalno loše i neistinito. A i nitko nema iskustva u domovima za baviti se autističnom djecom, što je još jedan problem koji me odbijao. Ali sada mi je svejedno. I ovako nemam život, sigurno neću svoj kratki život prije konačnog infarkta živjeti s njim.
Evidentirano

john_constantine
ex-staff
Ovisnik
*****

Karma: +4038/-27
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 24861

Thank You
-Given: 397
-Receive: 109



Awards
« Odgovor #37 : Listopad 01, 2007, 19:41 »

Uglavnom teška odluka, velika patnja roditelja i za sve ostale ukućane. Roditelj se teško može odvojiti od svog djeteta.


hm, vjeruj mi da bi se moji starci, da su znali za sve to i imali iskustva, ne bi dozvolili to.
Evidentirano

lu
Administrator
Ovisnik
*****

Karma: +27379/-11
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 90825

Thank You
-Given: 1567
-Receive: 746



Awards
« Odgovor #38 : Listopad 01, 2007, 20:03 »

Drago mi je što si to rekao iz vlastitog iskuszva, Johne. I moje je saznanje života sa autistima slično tvojem, premda vjerujem da ima i lakših slučajeva s kojima nije tako naporan život, ali je svejedno zahtjevan!
Evidentirano

U usporedbi s onim ŠTO me okružuje ja sam mlada, a u usporedbi s onima TKO me okružuje, priznajem da sam stara.
john_constantine
ex-staff
Ovisnik
*****

Karma: +4038/-27
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 24861

Thank You
-Given: 397
-Receive: 109



Awards
« Odgovor #39 : Listopad 01, 2007, 20:11 »

Drago mi je što si to rekao iz vlastitog iskuszva, Johne. I moje je saznanje života sa autistima slično tvojem, premda vjerujem da ima i lakših slučajeva s kojima nije tako naporan život, ali je svejedno zahtjevan!


da, znam, nikome nije lako s njima, samo nitko nema pojma o tome niti ne žele pričati o tome, već se srame toga. Kao da je tabu tema. Neki dan je bio onaj slučaj kada je vozač izbacio majku i autistično dijete jer se plakalo. Shvaćam da smeta vozaču, ali neprimjereno ponašanje.
Evidentirano

Fortuna
ex-staff
Profesionalac
*****

Karma: +867/-0
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 1068

Thank You
-Given: 0
-Receive: 19



Awards
« Odgovor #40 : Ožujak 05, 2008, 17:17 »

neke stvari jednostavno ne mogu skuziti.
 odstranjivanje  osoba sa autizmom od obitelji i stavljanje ( izoliranje) u neku instituciju je bas ono protiv cega se normalan svijet bori i pokusava ih ukljuciti u normalan zivot i napraviti jedan kvalitetan suzivot sa njima.
odstranjivanje iz obitelji nije potrebno ako se toj obitelji pruzi pomoc( u stilu osobnog asistenta i npr svakog drugog vikenda kad ce dijete moci biti u nekom centru za to prilagodenom i gdje ce biti vikend pun aktivnosti)
svakodnevno sam okruzena sa 36 ucenika sa autizmom ( od toga samo 4 pohadaju specijanu skolu dok su drugi ucenici trening skole sto znaci puno tezi slucajevi)
autista nije isto sto i osoba sa autizmom.
Evidentirano

Vatam zjake i pakiram ih u boce i tetrapak.

Kad imaš sve, ne vidiš ništa, progledaš tek kad nemaš ništa.
lu
Administrator
Ovisnik
*****

Karma: +27379/-11
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 90825

Thank You
-Given: 1567
-Receive: 746



Awards
« Odgovor #41 : Ožujak 05, 2008, 18:35 »

Koja je razlika između autista i osobe sa autizmom, fortuna?
Evidentirano

U usporedbi s onim ŠTO me okružuje ja sam mlada, a u usporedbi s onima TKO me okružuje, priznajem da sam stara.
Fortuna
ex-staff
Profesionalac
*****

Karma: +867/-0
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 1068

Thank You
-Given: 0
-Receive: 19



Awards
« Odgovor #42 : Ožujak 05, 2008, 18:43 »

pa otrpilike kao i kod slijepca i osobe sa oslabljenim vidom.
slijepac je okarakteriziran kao cijela takva osoba dok u rijeci osoba sa oslabljenim vidom imamo osobu sa vrlinama, manama i jednim nedostatkom.
autista odogovara na pitanje tko i kakav je on
osoba sa autizmom odogovara na pitanje  tko je ta osoba  i po cemu je posebna(drugacija)
Evidentirano

Vatam zjake i pakiram ih u boce i tetrapak.

Kad imaš sve, ne vidiš ništa, progledaš tek kad nemaš ništa.
lu
Administrator
Ovisnik
*****

Karma: +27379/-11
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 90825

Thank You
-Given: 1567
-Receive: 746



Awards
« Odgovor #43 : Ožujak 05, 2008, 18:51 »

Da jasno mi je o čemu govoriš. Stvar je u terminu, ali u osnovi se radi o istom. Tako je i kod nas. Oduvijek smo govorili "invalidi" a onda su se neki zamislili o promjeni naziva jer ih taj naziv vrijeđa, pa su postali "osobe sa invaliditetom". Sada sve češće čujem da se baš te osobe bune jer, kažu, zna se o čemu govorimo i zašto komplicirati. Tako bi se za sve osobe trebalo govoriti na taj način. Kuhar = osoba koja se bavi kuhanjem i sl.

pa otrpilike kao i kod slijepca i osobe sa oslabljenim vidom.
slijepac je okarakteriziran kao cijela takva osoba dok u rijeci osoba sa oslabljenim vidom imamo osobu sa vrlinama, manama i jednim nedostatkom.



Osoba sa oslabljenim vidom i slijepa osoba (ili osoba sa sljepoćom) ipak nije isto! Zato i govorimo o slijepim i slabovidnim osobama!
Evidentirano

U usporedbi s onim ŠTO me okružuje ja sam mlada, a u usporedbi s onima TKO me okružuje, priznajem da sam stara.
Fortuna
ex-staff
Profesionalac
*****

Karma: +867/-0
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 1068

Thank You
-Given: 0
-Receive: 19



Awards
« Odgovor #44 : Ožujak 05, 2008, 19:01 »

ne, definitivno nije isto vrsta zanimanja i kakav je tko  tj. odma  se fokusirati na njegove mane i nedostatke i cak ga sa tim oslovljavati.
pod invalid se smatra najcesce osoba nesposobna da se brine o sebi ( latinska rijec invaliditas sto znaci nesposoban)  dok se u osobi sa posebnim potrebama radi o osobi koja to moze ako joj se prilagodi prostor i ljudi prema njenim potrebama.
jel tako?
Evidentirano

Vatam zjake i pakiram ih u boce i tetrapak.

Kad imaš sve, ne vidiš ništa, progledaš tek kad nemaš ništa.
lu
Administrator
Ovisnik
*****

Karma: +27379/-11
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 90825

Thank You
-Given: 1567
-Receive: 746



Awards
« Odgovor #45 : Ožujak 05, 2008, 19:15 »

Ne mora značiti da je baš taj latinski prijevod taj koji trebamo gledati!

Latinski "invalidus" znači isto tako i slab, nejak....a osobe sa posebnim potrebama je puno širi pojam: tu bismo mogli ubrojiti  starije, nemoćne i napuštene osobe, siročad, alkoholičare i ovisnike o narkoticima, te sve rubne slojeve društva, kao što su nepismeni i odgojno zapostavljeni, rastavljeni, samohrane majke i očeve, zatvorenike, homoseksualce i dr. ali o tome već postoji tema http://www.forum-opp.com/index.php?topic=58.0
Evidentirano

U usporedbi s onim ŠTO me okružuje ja sam mlada, a u usporedbi s onima TKO me okružuje, priznajem da sam stara.
megy
Ovisnik
*******

Karma: +2292/-0
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 9259

Thank You
-Given: 0
-Receive: 3


Awards
« Odgovor #46 : Travanj 19, 2008, 17:24 »



Evo , nešto sam našla o autizmu !

Autizam - neznanja, zablude i nedovoljna društvena briga

Iako se nerijetko ističe genijalnost autistične djece, zbog problema u ponašanju drži ih se za društvo teško prihvatljivim osobama

Pojam autizam laici nerijetko koriste kako bi opisali osobu slijepu za društvena zbivanja. I doista, autizam se smatra vidom razumske sljepoće, a djeca s autizmom opisuju se kao djeca koja žive pod staklenim zvonom, simbolom njihove otuđenosti od socijalne okoline. Nerijetko se ističe njihova genijalnost u pamćenju i baratanju brojkama i podacima, prostornoj orijentaciji, glazbi i likovnom izrazu, ali zbog problema u ponašanju drži ih se za društvo teško prihvatljivim osobama. Ni roditelji nisu pošteđeni nerazumijevanja, od nepravedna etiketiranja da su elitisti koji ne žele da im dijete dobije dijagnozu mentalne retardacije i psihoze, pa sve do sumnje u njihov odnos prema djetetu, premda je teorija o "hladnoj majci" kao povodu za pojavu autizma prije nekoliko desetljeća znanstveno opovrgnuta. Te su predrasude i zablude prije svega rezultat neznanja.
Posljednjih je desetljeća učinjen golem napredak u shvaćanju autizma i kreiranju metoda rehabilitacijske pomoći. Izbjegnuta je riječ o liječenju autizma jer nijedan vid liječenja lijekovima i psihoterapijom nije znanstveno opravdao svoju djelotvornost, a kako je riječ o vrlo složenim neurorazvojnim poremećajima s raznolikom uzročnom pozadinom, zasad je nerealno očekivati čudotvoran lijek od kojeg će takva djeca "ozdraviti". Nužno je to otvoreno reći roditeljima koji godinama tragaju za načinom izlječenja, gubeći dragocjeno vrijeme za ranu intervenciju, novac, vlastito zdravlje, a katkad i obiteljsku cjelovitost. U nas se ta bolest dijagnosticira vrlo rijetko, većinom u djece s težom kliničkom slikom i relativno kasno. U pojedinim zemljama rizična djeca za autizam prepoznaju se u dobi od šest mjeseci do godine dana života i odmah uključuju u rani tretman, a dijagnoza se postavlja već oko godinu i pol starosti djeteta. Koliko je osoba s autizmom u nas dijagnosticirano, teško je pouzdano reći. Okvirna je procjena između 10 i 15 posto od pretpostavljenih 6000 do 8000 osoba s autizmom u Hrvatskoj. Recentna praćenja učestalosti govore o alarmantnom povećanju broja novorođene djece s autizmom u pojedinim dijelovima svijeta.

Disharmonija razvojnih područja

Pod pojmom autizam podrazumijeva se niz sličnih, ali i različitih kliničkih slika s prevladavajućim simptomima poremećaja socijalne interakcije i komunikacije, jezika, govora i mašte, senzornih odgovora, ponavljajućih stereotipnih radnji i posebnih vještina, i to u različitom intenzitetu - od slabih do naglašenih simptoma. Intelektualno funkcioniranje nije dijagnostički kriterij, ali je kriterij očitosti simptoma u ranom djetinjstvu, obično nakon kraćeg razdoblja naizgled normalna razvoja. Opće je obilježje tih poremećaja disharmoničan razvoj s kvalitativnim i kvantitativnim odstupanjima na pojedinim razvojnim područjima. Kako je te poremećaje opisala psihijatrija, nerijetko ih se pogrešno drži psihijatrijskom domenom. Istina je da su zbog neurološke osjetljivosti, ograničenja u razumijevanju svijeta, komunikacijskih teškoća i teškoća u formiranju ličnosti izuzetno podložni razvoju emocionalnih poremećaja, poremećaja u ponašanju, a katkad i duševnih bolesti. Njih treba razlikovati od osnovnog poremećaja te poduzeti odgovarajuće mjere prevencije za očuvanje mentalnog zdravlja tih osoba.

Što može biti znak za uzbunu?

Većinom se autizam pojavljuje već u prvim mjesecima života, a rjeđe između druge i treće godine. Takvo dijete ne mari za okolinu, vidi, ali mu je pogled prazan, čuje, ali je ravnodušno prema zvukovima. Kad ga se uzme u naručje, ono ne reagira, ostaje ukočeno ili pak mlohavo, poput krpene lutke. Ne smiješi se, osim samome sebi, tepa, ali ne odgovara na majčine riječi. Autističnom su djetetu poremećeni i hranjenje i san. Katkad takvo dijete uopće ne spava. Pojedinačno ti poremećaji nisu karakteristični za autizam, ali nekoliko njih zajedno znak su za uzbunu.
Autistično dijete teško komunicira i ima govorne smetnje. Neka djeca uopće ne govore. Da bi izrazilo što želi, takvo dijete viče i ljuti se, postaje agresivno prema drugima, ali i prema sebi: grize samo sebe i tuče se po glavi. Govor kojim se takvo dijete služi nije jezik komunikacije. Što mu je govor razvijeniji, to su veći izgledi za njegov napredak. Poremećeno komuniciranje prate i poremećaji karaktera. Takva su djeca razdražljiva, teško se usredotočuju, čini se kao da su gluha, ali ipak čuju, npr. šuštanje lišća ili papira, ptičji pjev...

U poremećaje iz autističnog spektra ili pervazivne razvojne poremećaje (PDD) trenutačno ubrajamo autistični poremećaj (Kannerov sy.), Asperger sindrom, Rett sindrom, dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu (Hellerova psihoza) i atipični autizam ili neodređeni pervazivni razvojni poremećaj.
Autistični poremećaj najpoznatiji je predstavnik tih poremećaja, premda se Aspergerov sindrom i neodređeni PDD češće pojavljuju. Osobe s autističnim poremećajem imaju znatnih teškoće u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, 50 posto njih nema funkcionalnu komunikaciju, a 70-80 posto ima i prilično sniženo intelektualno funkcioniranje. Može se još reći da su bolje u neverbalnim vještinama negoli u verbalnim. Na planu socijalnog funkcioniranja postoji raznolikost od osamljivanja i socijalne pasivnosti do osebujnoga, ali aktivnoga odnosa i rigidnoga socijalnog ponašanja. Osobe s Aspergerovim sindromom naizgled nemaju znatnih teškoća u komunikaciji i nemaju bitno sniženo intelektualno funkcioniranje, ali su za razliku od onih s autističnim poremećajem slabije u neverbalnim vještinama. Aspergerov sindrom i autistični poremećaj četiri do pet puta češće pogađaju dječake. Trećina njih ima epilepsiju sa specifičnom dobnom pojavnošću u pubertetu ili ranoj adolescenciji. Kod Rett sindroma napadi počinju već u ranom djetinjstvu, a regresivni je stadij između prve i četvrte godine života. Javlja se isključivo kod djevojčica, a očituje se i znatnim motoričkim propadanjem te specifičnim gubljenjem usvojenih vještina šake. Dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu karakterizira regresivni stadij prije desete godine života, najmanje na dva područja razvoja.

Iznimno je mnogo terapijskih postupaka i edukacijskih strategija koje se danas primjenjuju u tretmanu tih osoba, a najučinkovitijima su se pokazali sveobuhvatni programi rehabilitacijskih strategija poznati kao TEACCH strategije razvijene u Sjevernoj Karolini (tretman i edukacija djece i osoba s autizmom i srodnim komunikacijskim poremećajima) i Daily life terapy (Japan). Zahvaljujući tim programima 95 posto osoba s autizmom ostaje živjeti u zajednici, a sve je više onih koji se realno zapošljavaju i vode relativno neovisan život uz podršku specijaliziranih službi. No, kako bi im se pomoglo da ostvare primjerenu kvalitetu života, najprije moraju biti prepoznati.

Kako pomoći djetetu - čovjeku s autizmom?

Poticanje normalna razvoja, samostalnosti i socijalizacije, uz slabljenje negativnih oblika ponašanja (agresije, stereotipije, autoagresije) glavni su ciljevi liječenja, odgoja i obrazovanja, dakle, ukupne rehabilitacije osoba s autizmom. U liječenju autističnog poremećaja primjenjuju se različiti postupci. Stručnjaci se slažu s tim da je najbolji onaj tretman koji je prilagođen određenome djetetu. Većina ustanova za autizam u Europi i SAD-u primjenjuje posebne programe rehabilitacije djece i odraslih osoba s autizmom, koji uključuju edukativno-specijalno-pedagoške pristupe, uz povremenu primjenu različitih oblika psihoterapije za djecu i roditelje. Što se prije prepozna autistični poremećaj i dijete se uključi u odgovarajuću stručnu rehabilitaciju, to su šanse veće. Roditeljima djeteta s autizmom prijeko je potrebno mnogo snage i upornosti da spoznaju kako njihovo dijete nije poput druge djece, da ono živi u svom svijetu, da se ne razvija. Često se obitelj izolira od društvene okoline, koja ne prihvaća autistično dijete. Autistično dijete traži brigu i pomoć gotovo 24 sata na dan, uz stalno otklanjanje kriznih stanja. Rješenje nije u zatvaranju u vlastitu obitelj. Bez stručnog rada u odgovarajućim uvjetima ne može se pomoći ni osobi s autizmom ni njezinoj obitelji.

Roditelji u zajedničkoj bitci

Roditelji oboljelih gotovo svuda u svijetu morali su i moraju preuzeti ključnu ulogu u borbi za prava svoje djece na ispravnu dijagnozu, primjeren tretman i društvenu skrb. Tako je i u nas 1979. osnovana udruga roditelja čija su djeca s autizmom dotad bila zanemarivana i otpuštana iz vrtića, škola i rehabilitacijskih ustanova, mahom za djecu s mentalnom retardacijom, te često upućivana na hospitalizaciju u psihijatrijske ustanove. Roditelji su potaknuli osnivanje Odjela za autizam 1981., koji je u dvije godine prerastao u Centar za autizam u Zagrebu. Istodobno je osnovan Odjel za autizam pri Psihijatrijskoj bolnici Jankomir, gdje se provodila dijagnostika i diferencijalna dijagnostika, tretman kriznih stanja i opći zdravstveni tretman djece i mladeži koji zbog poremećaja u ponašanju nisu mogli koristiti zdravstvene usluge redovitim putem.
U idućih deset godina te su se ustanove dalje razvijale i postale respektabilne na području autizma u Europi. Međutim, 1994. ukinut je Odjel za autizam pri PB Jankomir, ukinuto je financiranje zdravstvenog programa, a Centar za autizam pripao je resoru prosvjete.
Sredinom 90-ih, osnivanjem udruga u Splitu i Rijeci, potaknuto je otvaranje podružnica Centra za autizam, čime se nastojalo spriječiti odvajanje djece od obitelji i smjestiti ih u jedini stacionar u Zagrebu. Nekad je uobičajena preporuka stručnjaka bila da se takva djeca izdvajaju iz obitelji, mahom radi osiguravanja normalna razvoja druge djece. Zahvaljujući razumijevanju resora prosvjete danas se diljem Hrvatske otvaraju specijalizirani odjeli za autizam pri posebnim osnovnim školama, a nadamo se, uskoro, i pri redovnim školama.
Na žalost, u drugim resorima ne nailazimo na takvu podršku. U Hrvatskoj ne postoji nijedan specijalizirani dijagnostički tim za autizam, a prema europskim normativima trebalo bi ih biti tri. Ne postoji niti jedan klinički odjel za tretman poremećaja u ponašanju. Nije riješeno financiranje programa stanovanja i rada. Socijalna prava rijetko se ne ostvaruju na osnovi dijagnoze autizma nego na osnovi dijagnoze mentalne retardacije. U Hrvatskoj nije sagrađen niti jedan namjenski objekt za autistične osobe. Za druge kategorije osoba s invaliditetom sastavljeni su nacionalni programi, ali ne i za ovu. Sve to ogledalo je društvene brige za autizam u nas, ali i područja na kojima roditelji uz skromnu podršku stručnjaka moraju izboriti priznavanje prava svoje djece.

Danas Udrugu za autizam Hrvatske čine udruge iz Zagreba, Rijeke, Splita i Nove Gradiške. Nedavno je osnovana udruga u Osijeku te Hrvatska udruga za Rett sindrom. Članovi smo i Autism-Europe i Svjetske organizacije za autizam.
Preostaje nam samo udružiti snage u borbi za bolje sutra ove, iako razumski slijepe, često genijalne djece.

                                                                     vasezdravlje.com
« Zadnja izmjena: Travanj 19, 2008, 18:09 lu » Evidentirano

Velika je vjerojatnost da je i ovaj tekst copy/paste sa druge stranice, a bez naznačenog originalnog izvora. Ispričavamo se autorima! Tim foruma-opp
megy
Ovisnik
*******

Karma: +2292/-0
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 9259

Thank You
-Given: 0
-Receive: 3


Awards
« Odgovor #47 : Travanj 19, 2008, 18:04 »


Što je autizam?
Autizam je biološki poremećaj mozga koji oštećuje komunikaciju i društvene vještine. Obuhvaća široki spektar poremećaja koji se kreću od blagih do teških stupnjeva. Autisti se opisuju kao osobe koje su "u svom svijetu". Mnogi autisti koji dobro funkcioniraju opisuju dva svijeta: "svoj svijet" i "vanjski svijet". Mnogi autisti svoja iskustva opisuju kao "razmišljanje u slikama". Ozbiljne osjetne promjene prate autizam, a neki misle da su one izvor autizma te se moraju razumjeti kako bi se shvatio poremećaj.

Šira definicija
Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se očituje nemogućnošću razvoja jezika komunikacije i ostalih oblika društvene komunikacije. Javlja se u 2-5 djece na 10 000 rođenih i 1.5 puta je češći u muškaraca. Jedna je od teorija koja objašnjava autizam tzv. "teorija misli" koja podrazumijeva poremećaj sposobnosti procjene misli drugih ljudi. Normalna djeca ovu sposobnost stječu nakon 4. godine. Neka autistična djeca pokazuju iznimne motorne, matematičke i druge vještine. Često su opsesivno okupirana objektima u kretanju, svjetlošću, tekućom vodom ili rotirajućim objektima. Kod većine autistične djece poremećaj se prepozna kasnije u djetinjstvu, a težina ovisi najviše o kvocijentu inteligencije. Neka djeca postupno nauče govoriti i mogu pokazati izuzetnu nadarenost za matematiku ili umjetnost. Oko 30% autistične djece dobije epilepsiju. Sa starenjem sve osobine autizma postaju izraženije. Značajno poboljšanje se može očekivati u 1 od 20 djece. Uzrok autizma je nepoznat, a najvjerojatnije rezultat niza čimbenika.

Autizam je obilježen slijedećim osobitostima:

Odsutnost ili odgoda uporabe jezika i govora:
- ponavljanje riječi (eholalija) umjesto normalne verbalne komunikacije
- dodirivanje rukom i vođenje umjesto verbalnog zahtjeva
- izostanak verbalne komunikacije

Teškoće povezane s ostalom djecom i odraslima:
- izostanak kontakta očima (kad je osoba direktno ispred autističnog djeteta, ono gleda u bilo kojem pravcu, osim u osobu koja je ispred njega)
- očita distanciranost
- nedostatak zanimanja za ostalu djecu i ono što ostala djeca rade
- izostanak odgovora na verbalne zahtjeve
- bez odgovora kad se zove imenom
- izbjegavanje fizičkog kontakta (čak i s roditeljima, braćom i sestrama)
- ravnodušnost prema drugim osobama koje pate ili boluju

Čudna ponašanja:
- zabavljanje sa samim sobom, okretanje, prevrtanje, pljeskanje dlanovima itd.
- neprimjereno smijanje ili ispadi bez vidljivog razloga
- neprimjerena povezanost za stvari
- opsesivno-kompulzivno ponašanje, npr. poredavanje stvari
- ponavljane čudne igre koje traju dug period vremena, npr. slaganje kocaka jedne na drugu pola sata
- inzistiranje na rutini i ne-mijenjanju ničega u okolini. Teško doživljavaju prekid rutinskog rasporeda i promjene
- moguće nanošenje ozljeda samom sebi ili agresivno ponašanje prema ostalima

Promjene osjeta
- hipo (smanjena) ili hiper (povečana) aktivnost 5 osjetila
- abnormalni odgovori na osjete
- manjak odgovora na bol ili pretjerano reagiranje na nešto što izgleda nebitno, kao npr. zatvaranje vrata

Osjetni poremećaji
Da bi se potpuno razumio autizam, potrebno je detaljno poznavanje promjena osjetila s kojima se autisti suočavaju. Za tipičnu i normalnu osobu, normalno funkcioniranje naših pet osjeta uzimamo kao zdravo za gotovo:
1. vid
2. sluh
3. opip
4. okus
5. miris

Neki primjeri utjecaja oštećenog osjetnog sustava:

Šetnja kroz susjedstvo
Tipičnoj osobi nije problem šetati niz ulicu s prijateljem, razgovarati, čuti zvukove susjedstva u pozadini, mirisati rascvjetale proljetne cvjetove i možda žvakati žvaku, sve u isto vrijeme.
Za autističnu osobu, s poremećajem osjetnog sustava, ovo tipično iskustvo može biti potpuno preplavljujuće. Autist može biti posve nesvjestan zvukova iz susjedstva, ako npr. prodornog zavijanja sirene hitne pomoći ili može biti posve obuzet mirisom latica u cvatu. Sunce koje sja kroz krošnju stabla može biti takvo intenzivno iskustvo koje blokira sve ostale funkcije autista pa se on/ona ne može koncentrirati na hodanje niz ulicu.
Ova nemogućnost miješanja osjeta duboko pogađa sposobnost djelovanja, reagiranja i ponašanja na "normalan" način.

Neke činjenice o autizmu
- autizam je treći nasljedni razvojni poremećaj po učestalosti, nakon mentalne retardacije i cerebralne paralize
- autizam je češći poremećaj nego multipla skleroza, cistična fibroza ili tumori dječje dobi
- za istraživanje autizma izdvaja se svega 5% sredstava u odnosu na druge bolesti slične pojavnosti i učestalosti

Dodatne činjenice
- mnoga djeca autisti napreduju enormno dobro te se nakon nekog vremena ne razlikuju od vršnjaka
- bihevioralne terapije, pravilna prehrana, nadomjesno davanje vitamina i minerala te medicinske intervencije su neki od tretmana koji se s uspjehom koriste
- neke od navedenih intervencija smatraju se eksperimentalnim i ne podupire ih medicinska zajednica
- autizam je stanje čije je liječenje izostavljeno s popisa bolesti nekih osiguravajućih društava u inozemstvu

Pristupi liječenju poremećaja organskih sustava
Dok većina srednjestrujaških smatra slijedeće informacije najmanje upitnima, me postoji alternativa za liječenje bioloških problema koji postoje u velike većine autistične djece. Često se kao jedina pomoć nude antidepresivi. Iako oni mogu dovesti do olakšanja, ne pomažu u rješavanju temeljnog fiziološkog problema koji može postojati.
Kod većine autista postoje nepravilnosti u 4 velika organska sustava: živčani, imunološki, endokrini i probavni sustav.
Prvi je korak testiranje, testiranje i opet testiranje. Neki od preporučenih testova uključuju, ali nisu ograničeni na: alergija na hranu, organske kiseline, aminokiseline, određivanje nivoa serotonina, imunološka testiranja (uključujući razinu antitijela), funkcija jetre, štitne žlijezde, prisustvo teških metala u organizmu, neurološki testovi kao što su: MR, EEG, CT. Testiranja probavnog sustava, kao što su endoskopske pretrage, mogu se također ordinirati kos autističnog djeteta s probavnim simptomima. Sve ovo se čini poprilično opsežno, a i skupo za zdravstveni sustav. Najbolji je pristup jedna po jedna pretraga. Potrebno je rješavati problem po problem i svakom problemu prići posebno.
Nutricijske intervencije kroz nadomjestak minerala i vitamina čini značajni dio liječenja autizma. Mnogi pristupi će pozitivno utjecati na ponašanje. Osnovna je postavka da će djeca, što se bolje osjećaju, bolje učiti. Nadomjestak vitamina i minerala bit će osnovica za poboljšanje zdravlja što će potaknuti većinu bihevioralnih/govornih/okupacijskih vježbi.

Dijetalna ograničenja - hrana bez glutena (brašno, riža, zob i ječam) i kazeina (mlijeko)
Jedan od pristupa liječenju autizma je i prehrana bez glutena i kazeina. Kazein i glutein su slični proteini koji kod neke autistične djece mogu negativno utjecati na moždane funkcije te uzrokovati pojavu kožnih i probavnih simptoma. Prije početka ovakvog načina prehrane potrebno je posavjetovati se s pedijatrom ili obiteljskim liječnikom.

                                                                            Medicina.hr
Evidentirano

Velika je vjerojatnost da je i ovaj tekst copy/paste sa druge stranice, a bez naznačenog originalnog izvora. Ispričavamo se autorima! Tim foruma-opp
megy
Ovisnik
*******

Karma: +2292/-0
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 9259

Thank You
-Given: 0
-Receive: 3


Awards
« Odgovor #48 : Travanj 19, 2008, 18:25 »


Neke posebnosti ponašanja po kojima ćete prepoznati dijete s autizmom

Teškoće u socijalnim odnosima

Teškoće u komunikaciji

Teškoće u igri i imaginaciji

Opiranje promjenama u rutini


Odbija tjelesni kontakt


Ne obraća pažnju na druge


Potrebe zadovoljava vođenjem ruke odraslog
Evidentirano

Velika je vjerojatnost da je i ovaj tekst copy/paste sa druge stranice, a bez naznačenog originalnog izvora. Ispričavamo se autorima! Tim foruma-opp
megy
Ovisnik
*******

Karma: +2292/-0
Offline Offline

Spol: Ženski
Postova: 9259

Thank You
-Given: 0
-Receive: 3


Awards
« Odgovor #49 : Travanj 19, 2008, 18:32 »


Bez kontakta očima


Ne igra se s drugom djecom


Upadljivo hiperaktivno ili krajnje pasivno


Ne pokazuje strah od opasnosti


Smije se ili hihoće bez razloga


Djeluje kao da nečuje


Okreće predmete repetitivno


Pruža otpor učenju


Ponavlja riječi mehanički


Nemaštovito u igri


Neobično vezano i zaokupljeno predmetima
Evidentirano

Velika je vjerojatnost da je i ovaj tekst copy/paste sa druge stranice, a bez naznačenog originalnog izvora. Ispričavamo se autorima! Tim foruma-opp
 Str: 1 [2] 3   Gore
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Forum-OPP | Powered by SMF 1.1.11. © 2005, Simple Machines LLC. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!
Stranica je generirana za 1.014 sekundi uz 26 upita.
Templates: 2: index (default), Display (default).
Sub templates: 4: init, main_above, main, main_below.
Language files: 3: index.croatian-utf8 (default), Modifications.croatian-utf8 (default), HidePost.croatian-utf8 (default).
Files included: 15 - 615KB. (show)
Cache hits: 13: 0.00113s for 76328 bytes (show)
Queries used: 26.

[show queries]